Povijest ustanove

Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" osnovana je 1. ožujka 1838. godine kao "Ilirsko čitanja društvo" i postala najznačajnija kulturna ustanova u gradu. Ilirski pokret i hrvatski narodni preporod, te položaj grada Karlovca na križištu prometnica Karoline, Jozefine i Lujzijane te na slivu četiriju rijeka - Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre - utječe na sveukupni gospodarski i kulturni razvoj grada. Čitaonica uz čitaoničku djelatnost počinje skupljati i knjižnu građu i ubrzo je izdaje svojim korisnicima. Iz tog vremena sačuvana je i zbirka knjiga označena tadašnjim ilirskim grbom - polumjesecom i zvijezdom.

Fond Ilirske knjižnice u osnutku je bio skroman jer nije bilo sredstava za nabavku knjiga, pa su prve knjige darovali osnivači Knjižnice iz svojih kućnih zbirki. Potporom gradske uprave i od novca dobivenog članarinom počinju se kupovati knjige koje će pronositi novi duh, ideje i ljubav za domovinu i narodni jezik, kao i "znanstvene i krasoslovne knjige inih naroda". Iz te Knjižnice danas je sačuvano oko 180 svezaka, uglavnom knjige iz lijepe književnosti, povijesti, zemljopisa kao i nekoliko primjeraka periodike. Žig Ilirske čitaonice povezuje tu zbirku s današnjom knjižnicom i na to smo ponosni. Navedene knjige i danas se čuvaju u Zavičajnoj zbirci naše Gradske knjižnice.

Godine 1861. u okviru Karlovačke čitaonice počinju se izdavati prve novine na Hrvatskom jeziku "Karlovački viestnik". Rad knjižnice u vrijeme vladavine Khuena Hedervaryja jenjava. Početkom 20. stoljeća ponovo počinje aktivnost knjižnica, te uz Pučku knjižnicu (1905.), osniva i Hrvatski sokol svoju Sokolsku čitaonicu (1906.). Obje se spajaju 1907. godine u jedinstvenu ustanovu. Od 1910. godine knjižnica i čitaonica djeluju pod nazivom "Gradska knjižnica". Tih dana organiziraju se mnoge aktivnosti u okviru knjižnice, a osobito puno predavanja.
Knjižni fond tada je brojao 10.000 knjiga. Između dva rata rad knjižnice se nastavlja smanjenim intenzitetom, a tijekom drugog svjetskog rata gotovo se potpuno gasi. Nakon 1948. godine djelatnost knjižnice se proširuje raznovrsnim aktivnostima. Broj knjiga raste, kao i broj članova knjižnice. Godine 1952. knjižnica je smještena u Gundulićevoj ulici uz rijeku Kupu na samom rubu gradske zvijezde. Godine 1956. osniva se zasebni odjel za djecu i omladinu, i otada se toj djelatnosti posvećuje izuzetna pažnja. Otvoren je čitaonički prostor i diskoteka u Banjavčićevoj ulici u staroj gradskoj jezgri.

Djelatnost:

Nabava i stručna obrada, čuvanje i zaštita knjižne i neknjižne građe, pristup korištenju i posudbi građe, davanje informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima.

Građa:

Knjižna i neknjižna građa; zavičajna zbirka, referentna zbirka, zbirka stare i rijetke knjige, glazbena zbirka, igračke.

Usluge:

Rad s korisnicima, pružanje stručne pomoći s područja djelatnosti, organiziranje seminara, predavanja te drugih oblika kulturnih i edukativnih aktivnosti.