Povijest ustanove

Muzej je osnovan i otvoren za javnost u povodu obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke bune iz 1573. godine. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća. Na mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi Krsto Oršić, pripadnik stare hrvatske plemićke obitelji, i njegova bogata supruga Josipa, rođena Zichyi. Dvorac je sagrađen 1756. godine, što je zabilježeno i na ulaznom portalu dvorca, gdje se ranije nalazio i obiteljski grb.

Novi stalni postav otvoren u ljeto 2002. osim Seljačke bune 1573. prikazuje razvoj feudalizma na području sjeverozapadne Hrvatske. Uredbom o Muzejima Hrvatskog zagorja Muzej seljačkih buna postaje 1992. godine njihov sastavni dio. Dugogodišnji ravnatelj Muzeja seljačkih buna i nakon toga Muzeja Hrvatskog zagorja bio je akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić.
Muzej prikuplja građu vezanu za seljačke bune, život plemića i seljaka te predmete iz kulturne, povijesne i umjetničke baštine Hrvatskog zagorja. Građa u Muzeju svrstana je u tri zbirke: Kulturno-umjetničku, Likovnu i Etnografsku, a u muzeju su pohranjeni i arheološki nalazi sa staroga grada Konjšćine.

Djelatnost:

Muzeji Hrvatskog zagorja su javna ustanova koja se sastoji od pet ustrojbenih jedinica: Muzeja krapinskih neandertalaca, Dvora Veliki Tabor, Muzeja seljačkih buna, Muzeja „Staro selo“ u Kumrovcu i Galerije Antuna Augustinčića.

Muzej seljačkih buna pribavlja, čuva, stručno i znanstveno obrađuje te prezentira i interpretira muzejsku građu vezanu uz seljačke bune, život u razdoblju feudalizma te muzejsku građu koja govori o kulturnoj, povijesnoj i umjetničkoj baštini Hrvatskog zagorja.

Muzeji Hrvatskog zagorja su javna ustanova koja se sastoji od pet ustrojbenih jedinica: Muzeja krapinskih neandertalaca, Dvora Veliki Tabor, Muzeja seljačkih buna, Muzeja „Staro selo“ u Kumrovcu i Galerije Antuna Augustinčića.

Muzej seljačkih buna pribavlja, čuva, stručno i znanstveno obrađuje te prezentira i interpretira muzejsku građu vezanu uz seljačke bune, život u razdoblju feudalizma te muzejsku građu koja govori o kulturnoj, povijesnoj i umjetničkoj baštini Hrvatskog zagorja.

Građa:

Muzejska građa u ustanovi podijeljena je u pet zbirki: Kulturno-povijesnu, Etnografsku, Likovnu, Zbirku trijenala zagorskog suvenira i Arheološku zbirku. Uz muzejske zbirke, u muzeju postoje i dokumentacijske zbirke, od kojih su najznačajnije fototeka i hemeroteka, te knjižnica.

Usluge: