Povijest ustanove

Tradicija čuvanja svekolike pismohrane u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje još od 15. stoljeća. Ali sustavna djelatnost prikupljanja, čuvanja i obrade povijesnog arhivskog gradiva pokrenuta je tek utemeljenjem potpuno samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume) 1. rujna 1926. godine. Kraljevskim dekretom od 6. prosinca 1928. godine potvrđena je opstojnost riječkog arhiva ali kao odsjeka Kraljevskog državnog arhiva u Trstu. Takav status arhiva i takav njegov naziv (R. Archivio di Stato - Sezione di Fiume) ostat će sve do 1945. godine, do kraja talijanske vlasti u Rijeci. U jugoslavenskoj državi Rijeka je priključena NR Hrvatskoj te je tako prekinuta njena neprirodna odvojenost od hrvatskog okolja i zaleđa. Arhiv od 1945. do 1947. godine posluje kao posve samostalna ustanova pod nazivom Državni arhiv Rijeka. U veljači 1948. godine postaje sastavnim dijelom zagrebačkog državnog arhiva kao ispostava Državnog arhiva u Zagrebu. No, već koncem 1949. godine vraća mu se prethodni naslov i status posve samostalne ustanove. Od 1959. godine mijenja naslov u Historijski arhiv Rijeka te pod njim djeluje do 1993. godine. Tada, u samostalnoj hrvatskoj državi, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1997. godine. Te godine mijenja naziv u Državni arhiv u Rijeci. Državni arhiv u Rijeci u sedamdeset je godina svoje opstojnosti dijelio sudbinu grada u kojem je utemeljen. njegovi dosezi bili su omeđeni datošću tvarnih okolnosti a navlastito upravnim i političkim okvirima u kojima je djelovao. Sukladno mijenama potonjih mijenjalo se i područje djelovanja ustanove.

Djelatnost:

Provodi mjere zaštite arhivskog gradiva u arhivu; sređuje, popisuje i objavljuje arhivsko gradivo te ga daje na korištenje; stručno nadzire čuvanje i odabir arhivskoga gradiva izvan arhiva; preuzima javno te prikuplja privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili pohranom; organizira sigurnosno i zaštitno snimanje te vrši konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva; daje podatke i izdaje ovjerovljene prijepise na zahtjev korisnika; izrađuje i objavljuje obavijesna pomagala za pojedine arhivske fondove i zbirke, itd.

Građa:

Oko 6200 dužnih metara gradiva; 1084 fondova i zbirka (1038 u matičnoj ustanovi u Rijeci i 46 u Sabirnom centru u Senju); gradivo najviše s područja Primorsko-goranske ali i iz Istarske, Ličko-senjske i drugih županija; obuhvaća razdoblje od 1201. do početka 21. stoljeća. Digitalizirani dio Zbirke razglednica, Zbirka matičnih knjiga župâ Riječke nadbiskupije na digitalnom zapisu 18.-20. st.

Usluge:

Pružanje stručne pomoći iz područja registrirane djelatnosti Arhiva, registratorsko sređivanje arhivske građe i registratorskog materijala, preuzimanje arhivske građe od imatelja, istraživanje podataka u Arhivu za potrebe korisnika te izdavanje uvjerenja, potvrda, prijepisa i kopija za potrebe korisnika.