Povijest ustanove

Prvi pokušaj organiziranja zaštite arhivskog gradiva na sisačkom području zabilježen je 1957. godine, osnivanjem Muzeja i arhiva narodne revolucije, odnosno 1961. godine kada je pri Muzeju formiran i tzv. „Odsjek historijskog arhiva (do osnutka posebne ustanove)“. Zadatak Odsjeka bilo je prikupljanje, čuvanje i obradba arhivskoga gradiva nastaloga radom gospodarskih organizacija, ustanova javne uprave, društveno-političkih organizacija i vjerskih ustanova. Prioritet Odsjeka bio je organiziranje službe nadzora nad arhivskim gradivom i gradivom u pismohranama na području Narodnoga odbora Kotara Sisak (općine Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak). Podatci o stvarateljima arhivskoga gradiva na području Kotara Sisak, koje je Arhiv Hrvatske već 1959. godine prikupio anketom, postali su osnova za rad novoosnovanoga Odsjeka.

Temeljem odredbi Općega zakona o državnim arhivima iz 1950, kao i Odluke o osnivanju arhiva za područja na kojima nije bila organizirana arhivska služba (br. 1907/1957) Savjeta za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske, Narodni odbor Kotara Sisak 27.III. 1962. donosi odluku o osnivanju Historijskog arhiva u Sisku.

Tijekom svoga postojanja kao samostalne ustanove, Arhiv je tri puta mijenjao naziv: od „Historijskog arhiva…“, zatim 1994. „Povijesnog…“ te od 1997. „Državnog arhiva u Sisku“.

Prvih nekoliko godina po osnutku Arhiv djeluje u prostoru Muzeja. Godine 1966, Skupština Općine Sisak dodjeljuje mu na trajno korištenje samostojeću zgradu od 230 m² blizu gradskoga centra. Te godine, dogovorom Skupštine Općine Petrinja i Arhiva, osnovan je Sabirni arhivski centar u Petrinji za prikupljanje i čuvanje arhivskoga gradiva s područja Petrinje. Nakon Domovinskoga rata, problem smještaja najugroženijeg arhivskoga gradiva sa glinskog područja privremeno je riješen dobivanjem na korištenje 100 m² prostora od Grada Glina. No, nedostatak prostora za smještaj arhivskoga gradiva s područja djelatnosti Državnog arhiva u Sisku, ali i odgovarajućeg radnog prostora, ostaje ključnim problemom ove ustanove sve do 2007. godine. Nakon dva desetljeća traženja rješenja, dogradnja i adaptacija zgrade u Frankopanskoj ulici br. 21 u Sisku pokazala se najboljim rješenjem. Zahvaljujući razumijevanju osnivača Arhiva – Ministarstva kulture RH kao i odgovornih osoba i tijela u Gradu Sisku, 2002. godine ishođena je građevna dozvola za rekonstrukciju ove zgrade. Građevinski radovi dovršeni su 2007. godine. Moderan projekt, ali i funkcionalno rješenje dogradnje i adaptacije stare arhivske zgrade, kao i ideja njenog suvremenog opremanja, rezultat je rada „Studia A d.o.o.“, Grupe Investinženjering iz Zagreba.

Djelatnost:

U skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997.) arhivsku službu RH obavljaju, kao javne ustanove, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, područni državni arhivi, te arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave (Zakonska regulativa). Jedan od područnih državnih arhiva je i Državni arhiv u Sisku čija je osnovna i obvezna djelatnost: prikupljanje, zaštita, stručna obrada te davanje na korištenje arhivskoga gradiva, nastalog na sisačkom arhivskom području. Državni arhiv u Sisku je upisan u Upisnik arhiva u Republici Hrvatskoj kao ustanova koja obavlja javnu arhivsku službu pod rednim brojem 009/05 kao područni državni arhiv za sisačko arhivsko područje.

Teritorijalna nadležnost Arhiva utvrđena je Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/1963). U trenutku donošenja ove Odluke područje nadležnosti Arhiva u Sisku obuhvaćalo je područje općina Dvor, Glina, Ivanić Grad, Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Sisak.

Do današnjih dana područje na kome Državni arhiv u Sisku obavlja svoju djelatnosti nije bitno izmijenjeno i utvrđeno je Statutom. Preciznije, uključuje područje današnjih gradova: Gline, Hrvatske Kostajnice, Kutine, Novske, Siska, Petrinje, Ivanić Grada te općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Križ, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Popovača, Sunja i Velika Ludina.

Na opisanom području Arhiv je registrirao ukupno 275 stvaratelja (imatelja) arhivskog gradiva svrstanih u tri kategorije. Riječ je mahom o pravnim osobama (iako stvaratelji mogu biti i fizičke osobe) koje svojim radom stvaraju zapise koji zadovoljavaju propisane kriterije definiranja pojma arhivskog gradiva. Ovome broju treba dodati i oko 70 pismohrana ispostava i podružnica centralnih organa uprave i državnih tijela u kojima Državni arhiv Sisak obavlja nadzor nad zaštitom arhivskog gradiva, a „centrale“ su im kao tijelima od državnog značaja registrirane kao stvaratelji kod Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

Građa:

Na samom početku svoga djelovanja Arhiv je „naslijedio“ gradivo koje je prikupio spomenuti muzejski Odsjek (vidi „Povijesni razvoj“!). Tijekom 1969. godine od Muzeja narodne revolucije Sisak preuzet je dio gradiva tzv. Kulturno-povijesne zbirke, koja je sadržavala gradivo više stvaratelja s područja Siska. Sa Sabirnim arhivskim centrom u Petrinji, Arhiv je dobio i gradivo zatečeno u tom prostoru, koje je najvjerojatnije ostatak gradiva što ga je nekada prikupio bivši Gradski muzej u Petrinji (1937-1941). Godine 1995. Arhiv preuzima od Muzeja Moslavine fond Okružnoga narodnooslobodilačkoga odbora Moslavine 1943-1945. Primjere dokumenata Arhiva pogledajte u galeriji slika.
U više navrata, od 1999. do 2008. godine Hrvatski državni arhiv predao je Državnom arhivu u Sisku nekoliko fondova koji su po teritorijalnoj provenijenciji pripadali sisačkoj arhivskoj ustanovi. Ostalo gradivo pristiglo je u Arhiv preuzimanjima po službenoj dužnosti, otkupom i poklonima. Detaljnu sadržajnu fizionomiju sadrži Registar arhivskih fondova DASK.

Arhivski fundus Državnog arhiva u Sisku kojeg u ovom trenutku čini preko 800 fondova i zbiraka arhivskog gradiva i druge dokumentacije nastale u razdoblju od 1565. do prvih godina 21. stoljeća ima svojstvo kulturnog dobra u smislu članka 8. stavka 1, alineja 3 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Rješenje Hrvatskog državnog arhiva od 1.srpnja 2004.godine.)

Usluge:

Pružanje stručne pomoći iz područja registrirane djelatnosti Arhiva, registratorsko sređivanje arhivske građe i registratorskog materijala, preuzimanje arhivske građe od imatelja, istraživanje podataka u Arhivu za potrebe korisnika te izdavanje uvjerenja, potvrda, prijepisa i kopija za potrebe korisnika.